< Povtarak
Radulović: I Italija ima bušotine, pa joj dolaze turisti

Česte izjave ekoloških stručnjaka i NVO sektora da će se prve bušotine za istraživanje nafte i gasa u našem dijelu Jadranskog mora negativno odraziti na crnogorsku turističku sezonu demantovao je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.

Prema riječima Radulovića, Italija je odličan primjer kako se broj turista iz godine u godinu povećava iako se naftne bušotine nalaze na istoj udaljenosti od obale na kojoj će se nalaziti i u Crnoj Gori.

Na 30 kilometara od naše obale ove godine će početi istraživanje nafte i gasa u Jadranskom moru. Ono što je najvažnije jeste da ovaj projekat od višestrukog značaja za Crnu Goru neće ugroziti turističku sezonu.

'Najveći broj turista u Italiji dolazi na Rimini rivijeru. Zajedno sa ljudima koji posjećuju Veneciju čine najveću koncentraciju turista u Italiji. Od ovih mjesta na 20 milja nalazi se između 10 i 20 bušotina i tako je već 50 godina', kazao je Radulović za Vikend novine.

Projekat istraživanja nafte i gasa u našem dijelu Jadrana, smatra Radulović, osuđuju oni kojima smeta razvoj Crne Gore.

'Ja nemam ništa protiv istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori, naprotiv, smatram da će to ekonomski ojačati našu državu i doprinijeti razvoju. Očigledno, projekat osuđuju oni koji ne žele ili im smeta razvoj Crne Gore', rekao je Radulović.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja ističe da je najvažnije da se u ovom projektu ispoštuju svi ekološki standardi.

'Naravno da je neophodno da se svi ekološki standardi ispoštuju, ali ekolozi i NVO stručnjaci valjda znaju kakve su struje u Jadranskom moru i da bi eventualnim izlivanjem nafte na 30 kilometara od obale, a iskreno se nadam da do toga nikada neće doći, više problema imala Hrvatska nego Crna Gora', zaključio je Radulović.

Čeka se odluka Skupštine

Vlada je nedavno usvojila ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljovodonika u crnogorskom podmorju, čime je završen tehnički dio procesa u cilju započinjanja tog biznisa u Crnoj Gori.

Kako je istakao ministar ekonomije Vladimir Kavarić, koncesioni ugovori zaključeni su sa italijansko-ruskim konzorcijumom, koji čine kompanije Eni i Novatek, čija je tehnička ponuda ocijenjena kao najbolja.

'Ugovori će biti proslijeđeni Skupštini, koja daje posljednju riječ, odnosno finalno odobrenje. Usvajanje se očekuje u narednom kratkom roku, što bi dalje značilo da će radovi početi u ovoj godini', rekao je Kavarić.

Ministar je podsjetio da Vladino finansijsko učešće u projektu, koje je definisano zakonom, iznosi kroz stopu poreza na ugljovodonike 54 odsto, stopu koncesione naknade za naftu 12 odsto, a koncesije na gas dva odsto.

Na javni poziv za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika prijavili su se, osim Eni i Novateka, još dva konzorcijuma. U pitanju su grčko-engleski Energean Oil i Mediterranean limited i američko-austrijski Marathon Oil i OMV. Koncesija će se izdati na 30 godina, a Skupština je prije zaključivanja javnog poziva za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa usvojila Zakon o porezu na ugljovodonike koji iznosi 59 odsto, a od tog prihoda 20 odsto će ići u državni budžet, a 80 odsto u poseban fond za ugljovodonike.

Najbolji vid osiguranja države

Što se tiče odgovornosti, predviđen je najbolji mogući način osiguranja za Crnu Goru.

'Ugovorima smo predvidjeli i dobijanje garancija majki firmi za štetu koja eventualno nastane u Crnoj Gori. Ugovor podliježe i tumači se u skladu sa crnogorskim pravom, a u slučaju ko-lizije između zakona i ugovora, prevlađuje zakon, a između crnogorske i engleske verzije crnogorska. Ne postoje stabilizacione klauzule, što treba da nam je svima zadovoljstvo, jer ovako velike firme ulaze u tako ozbiljne projekte na bazi povjerenja u crnogorski ambijent', rekao je Kavarić.