< Povtarak
Milijarda eura u sivoj zoni

Svake godine u sivoj zoni završi ukupno 740 do 997 miliona eura. To je podatak koji se odnosi na sve segmente ekonomije i koji treba sve da nas zabrine, rekla je za Pobjedu generalna sekretarka Crnogorskog turističkog udruženja Milena Raičković.

Raičković je naglasila da je teško procijeniti koliko novca ode u nelegalne tokove samo u turizmu.

„Glavni generatori sive ekonomije u turizmu su rad bez odobrenja, neregistrovani smještaj, dileri, neplaćanje ili djelimično plaćanje poreza, neprijavljivanje radnika, prijavljivanje radnika na minimalac, isplaćivanje dijela plate na ruke, neizdavanje fiskalnih računa“, rekla je Raičković. 

Ona je istakla da je siva ekonomija prisutna u svim segmentima turističke ponude: ugostiteljstvu, agencijskom poslovanju, smještajnim kapacitetima.

Takav nacin poslovanja je protivzakonit i usmjeren je ka sticanju nezakonite koristi. Istovremeno, njime se nanosi steta i drzavi i svima onima koji posluju u skladu sa propisima-tvrdi Raičković.

Politička volja

Novac se odliva, kako naglašava, u nelegalne tokove, stvara se nelojalna konkurencija, a svi oni koju posluju legalno teško mogu da opstanu u takvim uslovima.

'Za rješavanje problema sive ekonomije potrebna je politička volja. Onog trenutka kad bude postojala i kada se strateški pristupi rješavanju ovog problema, za kratko vrijeme siva zona u turizmu može da nestane“, uvjerena je Raičković.

Prioritet mora biti, kaže, bolja međusobna saradnja i zajednički koordinirani rad nadležnih državnih organa, pri čemu će se voditi principima neselektivnosti, transparentnosti i nulte stope tolerancije na sivu ekonomiju.

Ona naglašava da Crnogorsko turističko udruženje godinama predlaže obevazno izdavanje fiskalnog računa na kraju izvršene usluge, kada gost zatraži račun, a ne po pojedinačnoj porudžbini.

„Nažalost ne nalazimo na razumijevanje iako smo sigurni da predloženi model više odgovara i gostu i onom ko prodaje“, istakla je Raičković.

Koliko sporo idu izmjene zakonskih rješenja, najbolje se, kako tvrdi, može vidjeti kod sistema naplate konzumacija.

'Turistickoj privredi ne ide u prilog sto promjene idu veoma sporo, jer mi kao mala ekonomija moramo biti vrlo brzi i efikasni'-naglasava nasa saradnica.

Crno trziste se, kaze, moze suzbiti samo jakom i odlucnom represivnom politikom, koja ce sve one koji tako posluju, natjerati da predju u legalnu zonu. Rezultat ne zavisi samo od inspekcije, vec je potrebno da svaka sluzba, na lokalnom i drzavnom nivou odradi svoj dio posla, u skladu sa svojim ovlascenjima, bez opravdanja koje dosta cesto cujemo-da to nije u njihovoj nadleznosti.

-Pojedinacnim akcijama se nece mnogo postici, jer ne mozemo da ocekujemo da ce dvadesetak inspektora rijesiti postojece nepravilnosti. Njihova uloga jeste znacajna, ali bez pomoci drzave, zakonske regulative i zajednickog djelovanja svih institucija, ne mozemo ocekivati suzbijanje sivog trzista. Dok god je isplativije placati minimalne, prekrsajne kazne, bicemo u situaciji da nam crno trziste bude dominantno. Potrebno je stvarati poslovni ambijent stimulativan za sve koji regularno rade -kaze Raickovic.

Najveci pritisak je na manjim objektima, jer novcane kazne direktno uticu na njihovu likvidnost.

-Razvoj Crne Gore kao uspjesne destinacije predvidjen je svim znacajnim dokumentima, medjutim, cini se da smo ih drugacije sproveli u praksi-zakljucila je generalna sekretarka CTU.
 
Smanjiti doprinose na 40 odsto
 
U svijetu je problem napojnica za konobare odavno rijesen. Uvedena su posebna polja na fiskalnom racunu u koja se naknadno, po zelji gosta, na ukupan racun upisuje dodatna cifra kao nagrada za uslugu. Predvidjanjem ovakve mogucnosti bi se uticalo i na promociju zanimanja u ugostiteljstvu, koja su deficitarna i neatraktivna za mlade ljude-smatra Raickovic.
Osim toga, navodi, potrebno je uvesti nizu stopu PDV-a od 7% za sve turisticke usluge, te smanjiti  stopu doprinosa i poreza na zarade u hotelima i ugostiteljskim objektima koji rade tokom cijele godine sa 65 na 40%.